Došla nam je ponovo jesen. Jesen prepuna toplih boja, hladnijeg vremena ugodnog za duge šetnje i šuštanja lišća. Priroda se polako sprema za zimu tako da u proljeće opet zablista u punom sjaju. Ima nešto prelijepog u toj jeseni koja nas podsjeća na prolaznost života i na vječnu promjenu koja se ponavlja u životu i prirodi.
Jesen počinje ekvinocijem koji pada 22 ili 23 rujna a događa se zbog putanje Zemlje oko Sunca. Dani postaju kraći a noći duge. Jesen nas je darovala obiljem jesenskih plodova koji su i jako zdravi.
Jesen može loše utjecati na naše psihofizičko zdravlje pa trebamo svoje slobodno vrijeme koristiti za šetnje po prirodi, uživanju u filmovima i knjiga, izradi raznih rukotvorina od jesenskih plodova i tkanina.
Jesen je vrijeme promjena
Jesen je vrijeme promjena, različitih boja i zanimljivosti. Drveće se počinje pripremati ta zimu, jer zbog kraćih dana nema dovoljno svijetla za odvijanje fotosinteze, te ono smanjuje količinu klorofila u svom lišču. Zbog klorofila lišće na drveću je zelene boje, a kad lišće padne ono počinje mijenjati boje u crvenu, žutu i naranđastu boju koje su karakteristične boje jeseni.
Jesen nas podsjeća da je život prolazan i da je život ciklus koji se stalno mijenja, obnavlja i ponavlja. I da se ljudi trebaju prilagoditi prirodi i prihvatiti promjene i naučiti se nositi s njima.
Plodovi jeseni
Jesen je godišnje doba koje nosi obilje finih, ukusnih i zdravih plodova.
Najpoznatiji voće koje se bere u jesen su jabuke, kruške, grožđe i šipak. Te voćke su pune vlakana, antioksidansa i vitamina C.
Povrće koje dozrijeva u jesen su bundeva, kesten i kukuruz. Bundeva je kraljica jeseni i bogata je vitaminima A i C, antioksidansima i vlaknima. Odlična je za zdravlje kože i očiju.
Kesten sadrži puno vlakana, vitamina C i B6, minerala poput kalija i magnezija. Dobar je za zdravlje srca i dobru probavu.
Kukuruz je bogat B vitaminom, vlaknima i antioksidansima.
Šumski jesenski plodovi su vrganji i orasi.
Vrganji su bogati proteinima, vlaknima i vitaminima skupine B. Orasi su dobri za zdravlje srca i mozga i sadrže omega 3 masne kiseline, proteine i vlakna.
Životinje u jesen
U jesen se puno životinja počinje pripremati za zimu i za to koriste različite strategije.
Ptice poput roda, lastavica i divljih gusaka sele se u toplije krajeve kako bi izbjegle zimu i nedostatak hrane.
Jeleni, divlje svinje i lisice koriste jesen za paranje da bi njihovi mladunci došli na svijet u proljeće kada je toplije i ima više hrane.
Vjeverice postaju pametnije u jesen. Dok skupljaju hranu orahe i druge plodove, skrivaju ih na različitim mjestima kako bi imale zalihe za vrijeme zime.
Njihov mozak odgovoran za pamćenje se povećava za 15 %. To im pomaže da se sjete gdje su sakrile svoje zalihe hrane i prežive zimu.
Pčele i slični insekti smanjuju svoje aktivnosti i traže aktivnosti gdje će prezimiti.
Medvjedi se spremaju za zimski san i u jesen puno jedu da bi stvorili zalihe masti kako bi mogli siti i zadovoljni preživjeti zimu.
Ježevi poput medvjeda puno jedu u jesen da bi skupili što više masnoća da mogu preživjeti zimu dok spavaju zimski san.
Ježevi se hrane kukcima, puževima, bobicama, korijenjem, jedu i danju, a ne samo noću. Kad temperature padnu oko 00 C povlače se u skrovišta da mogu zaspati i zimski san.
Jesenske aktivnosti
Jesen je prekrasno vrijeme za razne aktivnosti.
To je idealno vrijeme za berbu jabuka, krušaka, grožđa, bundeva i kestena. Ti proizvodi nisu samo ukusni, nego su jako zdravi i osiguravaju našem tijelu neophodne vitamine i minerale. Jesenko vrijeme je odlično za izradu toplih napitaka poput čajeva s okusom jabuke i cimeta i kakaa.
Hladniji dani su idealni za gledanje omiljenih filmova i čitanje knjiga uz plamen mirisne svijeće.
U jesen ima puno plodova poput bundeve koje možemo ukrašavati ili izrađivati jesenske dekoracije od prirodnih, tekstilnih ili heklanih materijala.
Treba iskoristiti toplije jesenske dane za šetnje po prirodi i uživati u toplim i živopisnim bojama jeseni i šuštanju lišća.
Utjecaj jeseni na ljude
Jesen ima značajni utjecaj na ljude fizički i emocionalno i može utjecati na raspoloženje i zdravlje.
S dolaskom hladnijih i kraćih dana puno ljudi počinju osjećati tugu, smanjenje energije i melankoliju. Taj poremećaj se zove „jesenski blues“.
Manjak sunca može dovesti do simptoma sličnih depresiji koji uključuju umor, pospanost i bezvoljnost.
Tijekom jeseni češće boravimo u zatvorenim prostorijama i to nam može povećati rizik od prehlada i drugih infekcija i slabiji imunitet.
Zbog hladnog zraka i nedostatke vlage može doći do suhe kože i pojačanog opadanja kose.
Da bi izbjegli sve te probleme i bolje se nosili s jesenskim izazovima trebamo što više boraviti na otvorenom, prakticirati redovnu tjelesnu aktivnost i jesti prehranu bogatu voćem i povrćem.